Na Odjelu za informacijske znanosti znanstvenoistraživački rad usmjeren je u dvama pravcima: znanstvena istraživanja vezana uz pisanu baštinu i čitateljsko navike i informacijske potrebe djece i mladih.

U sklopu znanstvenog programa Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine izvodi se projekt Hrvatska pisana baština: teorijske tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite (269-2691220-1018), voditeljica kojih je prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić.

Osnovna je pretpostavka ovog projekta da se na principu temeljitog i sustavnog istraživanja postojećeg stanja, koje uključuje iznalaženje najučinkovitije metodologije utvrđivanja ugroženosti, kao i detaljan popis kvalitativnog i kvantitativnog stanja ugroženih zbirki, mogu iznaći optimalna, efikasna i inovativna rješenja organizacije i zaštite, kako materijala, tako i građe u cjelini, te rješenja za njihovu implementaciju i primjenu. Glavni su ciljevi istraživanja: utvrditi vrijednost zbirki pisane baštine i mogućnosti i načine njezine primjerene pohrane i zaštite; izgraditi bazu podataka o vrstama i svojstvima materijala baštinske građe; uspostaviti učinkovit model očuvanja lokalnih baštinskih zbirki u nacionalnom kontekstu; potaknuti sustavna istraživanja u sklopu magistarskih i doktorskih radova te pridonositi usmjeravanjima i izobrazbi stručnjaka za zaštitu pisane baštine kojih u Hrvatskoj nedostaje. Očekuje se da projekt pridonijeti laboratorskoj provjeri naprednih modela zaštite pisane građe, usmjeravanju strategije zaštite hrvatske pisane baštine i njezina predstavljanja kulturnoj i znanstvenoj zajednici te redefiniranju pojma pisane baštine kao jednog od temeljnih fenomena u očuvanju nacionalnoga kulturnog identiteta. Važnost je ovoga projekta u stvaranju potrebnih preduvjeta za sustavno znanstveno proučavanje organizacije i zaštite hrvatske pisane baštine, postavljanje centra izvrsnosti za zaštitu građe na papiru, primjerenu prezentaciju nacionalne kulture, daljnja ciljana znanstvena bavljenja zaštitom hrvatske pisane baštine, te izobrazbu specijalista za zaštitu pisane baštine.

Istraživači na projektu su: izv. prof. dr. sc. Damir Hasenay, dr. sc. Maja Krtalić, dr. sc. Svjetlana Marendić sa Sveučilišta u Osijeku, mr. sc. Dražen Kušen iz Državnog arhiva u Osijeku, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić iz Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, mr. sc. Tanja Mušnjak iz Hrvatskoh državnog arhiva u Zagrebu i znanstveni novak Mirko Duić s Odjela za knjižničarstvo.

U sklopu znanstvenog projekta Čitateljske navike i informacijske potrebe građana Hrvatske (269-1221210-0728) voditelj kojega je izv. prof. dr. sc. Srećko Jelušić istražuju se utjecaji, uspješnost i modeli, ne samo knjižničnih mreža, nego i mreža ostalih aktera u području, primjerice, predškolskih ustanova, škola, arhiva, muzeja, te konačno, knjižara i nakladnika na razvoj čitateljske i informacijske sposobnosti te zadovoljavanje čitateljskih i informacijskih potreba svih građana Hrvatske. U istraživanjima se polazi od sljedećih pretpostavki: čitateljske i informacijske sposobnosti i navike uvelike ovise o socio-ekonomskim uvjetima i obiteljskom kontekstu; u Hrvatskoj ne postoje standardizirani programi za razvijanje čitateljskih navika niti pokazatelji uspješnosti gore spomenutih mreža u stvaranju i zadovoljavanju istih; nesustavljenost i neuslađenost nakladničke, knjižarske i knjižnične mreže negativno djeluje na dostupnost kvalitetnih knjiga, novina i drugih tiskanih i elektroničkih informacija svim građanima. Cilj je projekta istražiti čitateljske navike i informacijska potrebe djece, mladih i odraslih; ispitati utjecaj obiteljskog i socio-ekonomskog statusa na razvoj čitateljskih navika pojedinaca te utvrditi strategije i uspješnost djelovanja (i suradnje) svih aktera u promicanju čitanja kvalitetnih tiskanih i elektroničkih izvora i zadovoljavanja informacijskih potreba građana. Istraživanje će činiteljima kulturnog konteksta pojedine sredine i državne razine ponuditi znanstveno utemeljene tvrdnje odnosno rezultate istraživanja te na njihovoj osnovi izrađene prijedloge za pristup i načine promjene postojećeg stanja u području knjige, čitanja i informacijske pismenosti.

Istraživači na projektu su: izv.prof. Ivanka Stričević, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, Drahomira Gavranović i Mate Juric s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, mr. sc. Ljiljana Sabljak iz Knjižnica grada Zagreba, mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” u Koprivnici te doc. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković i dr.sc. Ivana Martinović sa Sveučilišta u Osijeku.

Dr. sc. Franjo Pehar i asistentica Marijana Tomić istraživači su na projektu koji vodi doc. dr. sc. Zoran Velagić sa Sveučilišta u Osijeku, pod nazivom: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (122-2691220-3043). Taj je projekt odobren u sklopu programa Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine.

Izv. prof. dr. sc. Mirna Willer voditeljica je projekta Odgoj i obrazovanje za poduzetništvo (preuzeto od izv. prof. dr. sc. Dijane Vican 14.05.2008. na kojemu uglavnom sudjeluju istraživači s Odjela za pedagogiju (Matilda Karamatić Brčić, Daliborka Luketić, Nada Prlić, Vini Rakić, Dijana Vican, Jelena Vlahović).